EU

Nakon reguliranja i mijenjanja načina na koji doživljavamo svoju privatnost putem Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) koja je na snagu stupila prije dvije godine, europske institucije trenutno rade na do sada najznačajnijem dokumentu u daljnjem reguliranju digitalne ekonomije – Zakonu o digitalnim uslugama (Digital Service Act DSA).

 

Ako se vodimo logikom oko vlasništva digitalnih tehnologija, Europa po tom pitanju poprilično kaska za SAD-om i Kinom. Pokazalo se da su njihovi regulacijski akti predvodnici novog shvaćanja sigurnosti i privatnosti na internetu. Uz to, i reguliranja cjelokupnog digitalnog tržišta.

 

EU ima moć kontrolirati tržišno ponašanje brojnih globalnih tvrtki te postavlja pravila po kojima te tvrtke djeluju. Najbolji primjer za to je upravo usvajanje GDPR-a kao globalne politike privatnosti.

 

Nužnost za novim odredbama i regulativama

Posljednja Direktiva o e-trgovini donesena je prije 20 godina i poprilično je zastarjela. To je i razlog revizije kroz novi Zakon. Iako se očekivalo se da će se završne točke riješiti krajem ožujka, situacija s koronavirusom koja je obuhvatila cijeli svijet i svako poslovanje, odgodila je završno savjetovanje pa tako i samo usvajanje Zakona.

 

Regulacija digitalnih platformi u komercijalnom i poslom smislu je potrebna za učinkovito održavanje odgovornosti kompanija i pojedinih korisnika digitalnih tehnologija.

 

Nova inicijativa EU trebala se usvojiti krajem 2020. godine, no s obzirom na to da su prethodni koraci odgođeni, možemo očekivati usvajanje nešto kasnije, tek u 2021. godini. No, ni tada neće biti kasno da se donese sveobuhvatni paket zakona koji će kontrolirati i regulirati digitalne tehnologije.

 

Studije kao podloga novog Zakona

Prije donošenja Zakona, priprema je obuhvatila tri vrlo važne studije. Radi se o Zakonu o digitalnim uslugama, Direktivi o E-trgovini te o kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim perspektivama i implikacijama novog Zakona.

 

IMCO-ova studija Provedba i suradnja između država članica: e-trgovina i budući Zakon o digitalnim uslugama predstavila je moguće opcije rješenja za budući Zakon s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja za građane i poduzeća.

 

Važne teme koje su obrađene kroz tu studiju su dizajn regulatornog sistema digitalnih tehnologija i provedba samoregulacije. Nadalje, nužnost reguliranja odredbi i zakona te važnost pravilnog zakonskog okvira u pitanju digitalnih platformi.

 

Priprema EU Zakona obuhvatila je i izvješće o reformi režima odgovornosti Europske unije za internetske posrednike. Navode da digitalne platforme nisu odgovorne za ilegalan sadržaj koji se objavljuje, imaju obvezu prijaviti ga i reagirati na njega.

 

Zbog velike produkcije, lažnih vijesti i ostalih neželjenih praksi, smatraju da je novi zakonski okvir nužan te su za njega kroz izvješće stvorili i podlogu.

 

Osim ovih, očekuje se još jedna studija Europske komisije u iznosu od 600 tisuća eura. Odnosit će se na upravljačku moć digitalnih platformi koja će također pomoći u završnoj izradi okvira Zakona.

 

Podršku za reguliranjem digitalnih platformi Europska unija dobiva od značajnih kompanija, pa tako i tvorca Facebooka, Marka Zuckerberga koji smatra da je potrebna pravna regulativa kako digitalne platforme ne bi postale opasno sredstvo.

 

Bez obzira na to što se doima da Europa po tom pitanju nema velik utjecaj zbog manjka vlasništva, dosadašnje iskustvo je pokazalo kako upravo ovakve pravne regulacije definiraju standarde sigurnosti i korištenja digitalnih platformi.

 

Kontaktirajte nas za usluge sveobuhvatne IT podršku i konzultirajte se s visokostručnom IT specijalistima.

 

[gravityform id=”1″ title=”true” description=”true”]